Stres na poslu, burn out sindrom, ovisnost o radu, zašto je prekovremeni rad loš, kako znati da previše radite, te kako zadržati kontrolu na poslu

  • netinfo.hr
  • 11.05.2018

Stres na poslu - kako ga se riješiti

Stres na poslu prati nas gotovo svakodnevno. Uz taj stres smo manje motivirani, loše smo raspoloženi, te vrlo često takvo raspoloženje nosimo sa sobom u svoj dom što može stvoriti neke nove probleme. naravno, to bismo htjeli izbjeći, ne samo radi boljeg raspoloženja već i radi boljeg zdravlja. Ne možemo izbjeći stres, ali se definitivno možemo bolje nositi s njim. 

Kako je stres danas normalno nekakvo stanje na poslu, ne možemo ga u potpunosti izbjeći ali se možemo boriti protiv njega i smanjiti ga. Nastane li neki problem, nemojte odmah paničariti, fokusirajte se na pronalazak rješenja jer za sve postoji riješenje. Uzimajte češće ali kraće stane. Prošećite, skuhajte si kavu ili čaj, izađite na svjež zrak ako imate priliku. Postavite si na stol ili kraj stola neku zelenu biljku, ona će vam pomoći u smanjenju stresa jer će vas opuštati. Razgovarajte s kolegama ali ne o poslu, mali neobavezni razgovori smanjuju stres, a ako je uključen i humor tim bolje. Nađite neke svoje rituale protiv stresa, radite ono što vas opušta u stankama, vidjeti ćete promjenu nakon nekog vremena.

Burn out sindrom

Današnje vrijeme donosi i previše obaveza, što privatno, što na poslu. Ponekad jednostavno ne znamo što bismo prvo odradili, a na slobodno vrijeme za sebe niti ne pomišljamo. Toliko smo opterećeni raznim stvarima da za to postoji i naziv, a zove se burn out sindrom. On predstavlja izgaranje na poslu, što znači da ste došli do svog maksimuma. 

Burn out sindrom može ozbiljno štetiti zdravlju. Sav nakupljen stres može loše utjecati na čovjekovo zdravlje, ali i na psihu. U početku je sve lagano, počeli ste raditi, primate plaću, imate radno vrijeme, ali s vremenom se sve to promijenilo. Sada dobivate više posla, radite prekovremeno koje se ne plaća, nosite posao kući, imate problema s određenim projektima, mušterijama i slično. Taj stres, frustracija, nemogućnost rješavanja nekih stvari može potaknuti burn out sindrom, kada dođete do te točke kada više jednostavno ne možete. Ne veselite se poslu, svaki novi radni dan vam je naporan, te ste u depresiji, stalno ste loše volje a i oni mali zadaci su vam nekako prenaporni. Možda je vrijeme za neke promjene, za novi posao ili možda samo neki godišnji odmor gdje ćete se maknuti i odmoriti od svega.

Ovisnost o radu

Pretjerana ovisnost o radu može biti dosta veliki problem. Radoholičari u nekim zemljama zbog svoje ovisnosti o radu završe i na terapijama. Privatan život najviše pati, nemamo vremena za obitelj, druženje s prijateljima, a i narušava nam se zdravlje. Nemoguće je sve uskladiti ako većinu vremena provodite na poslu.

Radoholičari su ljudi koji će prvi doći na posao, ostati najduže, a neće mirovati niti vikendom nego će stalno raditi. Želite graditi karijeru i to je sasvim u redu, ali s druge strane, ako vaš privatan život pati radi toga, razmislite je li to zaista ono što želite. Možete smanjiti tu vrstu ovisnosti. Odredite vrijeme koje će biti samo za posao i rad, te vrijeme koje ćete imati za sebe i svoj privatan život. U slobodno vrijeme isključite mobitel, ugasite laptop, neka vam ništa ne smeta. Napravite raspored radnog dana, koliko morate obaviti taj dan i kada morate biti gotovi. Previše rada dovodi do umora, iscrpljenosti i narušavanja zdravlja. Tada više ne razmišljate kako treba, teže vam je obavljati neke zadatke, te ste manje produktivni. Kada ste odmorni tada i bolje radite svoj posao. Riješite se te ovisnosti o radu jer na kraju ono najbitnije ipak nije vaš posao.

Zašto je prekovremeni rad loš za vas

Umor je popratna pojava svake čovjekove aktivnosti koja smanjuje njegovu radnu produktivnost i negativno utječe na stav prema radu. S obzirom na vrstu rada, umor može biti psihički kao posljedica intelektualnog rada i tjelesni, koji je posljedica fizičkog opterećenja pojedinih mišićnih skupina ili cijelog tijela.  Brojna ispitivanja o odnosu trajanja radnog vremena i umora pokazala su da je spontana brzina rada veća što je radni dan kraći. Radnik se tijekom dugog radnog dana aktivno brani od umora češćim prekidima rada i sporijim tempom. Produljenjem radnog vremena znatno se povećava negativno djelovanje umora. Za vrijeme umora produktivnost je niska, a energetska potrošnja povećana. Zato je i korist od skraćivanja radnog vremena to veća što je rad teži i što više umara. Nagomilavanje umora tijekom godina dovodi do trošenja organizma i skraćivanja radnog života. Zbog toga se prekovremeni rad ne preporučuje jer nužno dovodi do nagomilavanja umora i iscrpljenja organizma. 

Sprječavanje umora jedan je od najvažnijih problema psihofiziologije rada. Umor se suzbija odmaranjem, znači prekidanjem, usporavanjem ili promjenom aktivnosti radi obnavljanja funkcionalne sposobnosti organizma. Ispitivanja su pokazala da je racionalnije organizirati više kraćih nego manje duljih stanki, ali isto tako treba znati da odmor ne smije trajati prekratko jer u tom slučaju ne može doći do potpuna oporavka. Kod korištenja godišnjeg odmora preporučuje se  koristiti najmanje 10 dana u jednom dijelu. Prema nekim procjenama to je najkraće vrijeme za kojeg može doći do potpunog „oporavka” organizma i nakupljanja snage za nastavak rada. Također se preporučuje svaka tri mjeseca uzimanje kraćih odmora od nekoliko dana ili nakon šest mjeseci jednog duljeg odmora od najmanje sedam dana. Korištenje, pak, predugog godišnjeg odmora (više od 30 dana) kod većine korisnika pokazalo je negativne učinke na radnu sposobnost, jer je potrebno dulje razdoblje prilagodbe prilikom povratka na posao, pa je radni elan u početku slabiji.

Kako znati da previše radite

Važna vam je karijera, želite napredovati i vrlo vam je bitno da svoj posao obavljate kako treba. Ponekad posao zahtijeva dosta sati rada, posvećenost te često možemo zanemarivati svoj privatan život. To nam može stvarati probleme, pogotovo ako imamo obitelj koju zbog posla i ne viđamo tako često. Ništa ne može zamijeniti slobodno vrijeme koje imate za sebe i svoju obitelj.

Znati ćete kada previše radite kada dođete do svoje granice, osjećati ćete veliki umor, čak i iscrpljenost. neki ljudi čak i gube kilograme od nakupljenog stresa i previše posla. Nažalost, tek onda kada se vaše zdravlje narušava ili kada vam je obitelj u problemima zbog karijere, shvatite da previše radite. Tada je vrlo teško popraviti situaciju, ali nije nemoguće. Sagledajte svoje probleme i krenite ih riješavati. Posao vam sigurno nije bitniji od privatnog života i vaše obitelji.

Kako zadržati kontrolu na poslu

Odlazak na posao svaki dan može biti postati nakon nekog vremena dosta naporan. Radimo cijeli dan, svaki dan, te se stres može vrlo brzo nakupiti. Teško ga je izbjeći pa je to nekako sastavni dio posla i života općenito. Naravno, trebali bi pokušati bar malo smanjiti razinu stresa a ne potpuno mu se prepustiti. 

Uz stres idu razne emocije, ljutnja, ogorčenost, depresija, a to sve može dovesti do svađe, prepiranja, a mogli bismo reagirati na načine na koje inače ne reagiramo. Sve nas to povede pa ne razmišljamo puno o posljedicama. Trebali bismo ipak malo razmisliti što poslije takvih reakcija ili ispada, puno je bolje zapravo naučiti se kontrolirati a tek kasnije reagirati. Dogodi li se neka situacija gdje biste najradije napravili scenu, smirite sami sebe tako što ćete izaći iz prostorije, maknuti se na minutu ili dvije kako biste smirili emocije. Kada se čovjek smiri i sagleda situaciju tada se ipak to ne čini toliko strašno, te reagira na smiren i razuman način. Samokontrola je bitna na poslu, budite sigurni da će jedan vaš ispad biti dugo zapamćen ukoliko se dogodi, a to vam zaista ne treba.