Cijene hrane u Hrvatskoj posljednjih su godina bile pod snažnim pritiskom vanjskih poremećaja, ali glavni odgovor na pitanje zašto je poskupljenje bilo tako izraženo ne nalazi se samo u uvozu, energiji ili sirovinama, nego i u domaćoj potražnji te brzini kojom su se viši troškovi prenosili na police trgovina.
Hrana i piće čine gotovo trećinu potrošačke košarice, zbog čega upravo ta kategorija najizravnije pogađa životni standard građana i percepciju ukupne inflacije. U razdoblju obilježenom pandemijom i ratom u Ukrajini vanjski šokovi na strani ponude bili su glavni začetnik inflacije hrane i u Hrvatskoj i u ostatku europodručja, ali se Hrvatska izdvojila po brzini i lakoći prijenosa tih troškova na krajnje potrošače.