Inflacija cijena hrane najviše je pridonijela ukupnoj inflaciji u europodručju 2022. godine te, kada se inflacija cijena hrane počela smanjivati, naknadnoj dezinflaciji. Inflacija cijena hrane povećala se na dosad najvišu razinu od oko 15 posto u ožujku 2023. godine koju je premašio samo raniji snažan porast inflacije cijena energije. Inflacija cijena hrane otad je oslabjela, smanjivši se na 5,7 posto u siječnju 2024. godine, ali je i nadalje iznad svoga dugoročnog prosjeka od 2,1 posto prije pandemije. Na hranu se odnosi oko 20 posto troškova iz ukupne košarice harmoniziranog indeksa potrošačkih cijena, skraćeno HIPC, te ona čini najveći dio potrošačkih neophodnih troškova. To znači da je veliki porast inflacije cijena hrane mjerene harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena imao implikacije na kupovnu moć kućanstava, osobito onih s nižim dohotkom.
Snažno povećanje inflacije potrošačkih cijena hrane od sredine 2021. godine do početka 2023. godine zamijećeno je za obje glavne sastavnice: prerađene i neprerađene prehrambene proizvode. Prerađeni prehrambeni proizvodi imaju najveći udio u osobnoj potrošnji na hranu (75 posto), dok neprerađeni prehrambeni proizvodi čine ostatak. Pri proizvodnji prerađenih prehrambenih proizvoda izravni ulazni energenti čine oko 2 posto ulaznih troškova bez troškova rada, dok je kod neprerađenih prehrambenih proizvoda njihov udio oko 7 posto. Istodobno, plin i električna energija (u usporedbi s naftom) imaju veći udio u ulaznim energentima kod prerađenih prehrambenih proizvoda (oko 80 posto) nego što je to slučaj kod neprerađenih prehrambenih proizvoda (oko 50 posto). Osim toga, ulazni troškovi gnojiva za proizvodnju neprerađenih prehrambenih proizvoda gotovo su jednako važni kao i ulazni troškovi energenata. Nadalje, cijene neprerađenih prehrambenih proizvoda obično su pod većim utjecajem sezonskih činitelja, uključujući i nepovoljne vremenske uvjete. Naposljetku, kod obje sastavnice, intermedijarni ulazni troškovi hrane čine velik udio ulaznih troškova bez troškova rada (oko 40 posto kod neprerađenih prehrambenih proizvoda i 50 posto kod prerađenih prehrambenih proizvoda), što znači da kretanja cijena hrane mogu imati znatan učinak unutarsektorskog prelijevanja.