Ruska središnja banka otvorila je pravni front protiv Europske unije zbog dugoročnog zamrzavanja oko 210 milijardi eura državne imovine, od čega je oko 185 milijardi eura pohranjeno u belgijskom Euroclearu, ključnom čvorištu europske financijske infrastrukture. Time se spor iz geopolitičke sfere seli u domenu bilanci, pravnih rizika i budućih tokova novca.
Za Europsku uniju ključan cilj je stabilizirati mehanizam zamrzavanja. Imovina je ranije ovisila o redovitim jednoglasnim produženjima sankcija, a sada se održava putem članka 122, koji omogućuje odlučivanje kvalificiranom većinom u izvanrednim ekonomskim situacijama. Ta promjena smanjuje „veto-rizik” unutar Unije i olakšava planiranje financijske potpore Ukrajini, uključujući paket pomoći od 90 milijardi eura koji je dogovoren krajem 2025. godine. Za Rusiju je financijska šteta dvostruka. Osim blokade glavnice, gubi se i ekonomska vrijednost prinosa, dok paralelno rastu troškovi sporova i potencijalnih protumjera. Također, ruska središnja banka u odvojenom postupku u Moskvi traži oko 198 milijardi eura odštete od Eurocleara, što pokazuje da se pritisak širi i na same infrastrukture tržišta kapitala.