Početkom ožujka 2026. godine sukob SAD-a i Izraela s Iranom doveo je do brzog rasta cijena nafte, s blokadom Hormuškog tjesnaca koja je poremetila globalnu opskrbu i uzdrmala tržišta. Od stabilnih razina oko 68,66 eura barel se u deset dana penjao prema 85,82 i više eura, izazivajući intervencije vlada širom svijeta, uključujući Hrvatsku.
Sukob je eskalirao 28. veljače, kada su SAD i Izrael napali Iran, a Teheran odgovorio blokadom Hormuškog tjesnaca - ključnog za 20 posto svjetske nafte. Iranska mornarica preuzela je kontrolu, osiguravatelji otkazali pokriće za rizik, a tankeri prestali prolaziti, izazivajući rezove: Irak gasi 1,4 milijuna barela dnevno u Rumaili, Saudijska Arabija rafineriju u Ras Tanuri, Katar plin, uz požare u Fujairahu i zastoje u Kirkuku.
U utorak 3. ožujka cijene su skočile iznad 71 eura - Brent na 71,49 eura (najviše od srpnja 2024. godine), WTI na 65,67 eura s rastom od 16-17 posto - šaljući paniku koja se osjetila u svakom džepu. Srijeda 4. ožujka donijela je kratak predah s cijenama za Brent 69,66 eura i WTI 63,67 eura, jer su ulagači čekali vijesti o tankerima, a 200 brodova ostalo usidreno uz obale – samo je Suezmax tanker Pola prošao skriveno. Međutim, taj prividni mir brzo se raspao, jer su u četvrtak 5. ožujka cijene porasle na 72,07 eura (Brent) i 67,73 eura (WTI), pojačavajući strah od irakih rezova na 70 posto, Kuvajta i UAE-a na rubu kolapsa – cjevovodi pokrivaju samo 5 milijuna barela nasuprot 20 milijuna tjesnaca, a neizvjesnost sve jače grize svakoga ko računa na stabilnu energiju.