Kućanstva su se tijekom posljednjih nekoliko godina suočila s nekoliko šokova te su prilagodila svoje navike na različitim razinama. Razdoblje visoke inflacije tijekom posljednjih nekoliko godina posljedica je kombinacije činitelja, uključujući uska grla u opskrbnim lancima uzrokovana pandemijom i snažan rast cijena energije nakon ruske invazije na Ukrajinu. Učinak inflacijskog šoka utjecao je na ponašanje potrošača te se nepovoljno odrazio na njihovu potrošnju. Općenito, potrošači primjenjuju različite strategije kako bi se nosili s visokom cijenama – prilagođavaju svoju kupnju, smanjuju štednju i/ili povećavaju dohodak. Europska središnja banka je provela anketu o očekivanjima potrošača, kako bi se ispitalo, kako su kućanstva reagirala na najnovije razdoblje inflacije tim različitim razinama prilagodbe.
Rezultati provedene ankete
Od sudionika ankete o očekivanjima potrošača zatraženo je da navedu koje su radnje poduzeli u posljednjih 12 mjeseci kako bi se nosili s inflacijom. Osim smanjenja potrošnje, odgovori su uključivali zaduživanje, posezanje za ušteđevinom, duži rad, dodatne poslove ili traženje povišice. U siječnju 2024. godine većina ispitanika ankete o očekivanjima potrošača (69 posto) prilagodila je svoju potrošnju, ali su i prilagodbe putem kanala štednje i/ili zaduživanja (43 posto) i dohotka (31 posto) bile zamjetljive. Prevladavajući odgovor na porast cijena bio je obavljanje kupnje nakon uspoređivanja cijena (50 posto), potom odabir proizvoda slabije kvalitete (33 posto) i smanjivanje kupljenih količina (28 posto). Od ukupnog broja, 35 posto ispitanika navelo je da je smanjilo štednju u korist potrošnje, dok je u vezi s dohotkom otprilike 15 posto navelo da su ishodili povišicu, a 17 posto da su radili duže ili našli dodatan posao.