Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske objavio je izvješće o prekomjernom proračunskom manjku i razini duga opće države, koje pruža uvid u financijsku situaciju zemlje u razdoblju od 2021. do 2024. godine. Ovo izvješće, temeljeno na metodologiji Europskog sustava nacionalnih i regionalnih računa (ESA 2010) i Priručniku o deficitu i dugu opće države, ključno je za fiskalni nadzor Europske komisije nad zemljama članicama Europske unije. Prema Ugovoru iz Maastrichta, države članice moraju održavati proračunski manjak ispod 3 posto BDP-a, dok konsolidirani dug opće države ne smije prelaziti 60 posto BDP-a. Hrvatska je u 2024. godini ostvarila značajan napredak, posebice u smanjenju udjela javnog duga, što je pozitivan signal za financijsku stabilnost zemlje.
Što pokazuje objavljeno izvješće?
Izvješće pokazuje kako se proračunski manjak u 2024. godini povećao u odnosu na prethodnu godinu, dosegnuvši -2 026 milijuna eura ili 2,4 posto BDP-a, u usporedbi s -618 milijuna eura ili 0,8 posto BDP-a u 2023. godini. Unatoč ovom porastu, manjak i dalje ostaje unutar Maastrichtskih kriterija, što ukazuje na relativnu fiskalnu disciplinu. Zanimljivo je da je 2022. godina bila jedina u promatranom razdoblju s proračunskim suficitom od 82 milijuna eura, odnosno 0,1 posto BDP-a, dok je 2021. godina zabilježila deficit od -1 505 milijuna eura ili 2,6 posto BDP-a. Ovi podaci ukazuju na promjenjivu dinamiku u upravljanju javnim financijama, na koju su značajno utjecale ekonomske mjere uvedene tijekom i nakon pandemije te globalne energetske krize.
Smanjenje javnog duga
Jedan od najznačajnijih pokazatelja iz ovog izvješća jest smanjenje udjela javnog duga u BDP-u. Na kraju 2024. godine konsolidirani dug opće države iznosio je 49 283 milijuna eura, što čini 57,6 posto BDP-a, čime je Hrvatska prvi put u promatranom razdoblju pala ispod Maastrichtskog praga od 60 posto. U usporedbi s 2023. godinom, kada je dug iznosio 48 262 milijuna eura ili 61,8 posto BDP-a, zabilježen je pad od 4,2 postotna boda. Ovaj trend smanjenja udjela duga u BDP-u započeo je ranije, budući da je 2022. godina zabilježila dug od 46 347 milijuna eura (68,5 posto BDP-a), a 2021. godina čak 45 629 milijuna eura (78,2 posto BDP-a). Iako je apsolutni iznos duga u 2024. godini porastao za 1 021 milijun eura ili 2,1 posto u odnosu na 2023. godinu, gospodarski rast omogućio je smanjenje njegovog relativnog udjela u BDP-u, što je gotovo u potpunosti posljedica neto zaduživanja, dok su tečajne promjene imale zanemariv utjecaj.
Ključni čimbenici deficita i rashoda
Povećanje proračunskog manjka u 2024. godini uglavnom je posljedica proračunskog salda državnog proračuna, koji je iznosio -2 219 milijuna eura ili 2,6 posto BDP-a, što je pogoršanje za 1 489 milijuna eura u odnosu na 2023. godinu. Trend rasta rashoda bio je izraženiji od rasta prihoda, što je značajno pridonijelo deficitu. Povećanje rashoda može se pripisati većim naknadama zaposlenima, socijalnim naknadama, kapitalnim transferima i međufaznoj potrošnji. Istodobno, mjere uvedene zbog porasta cijena energenata, započete još 2022. godine, nastavile su se i u 2024. godini, što je rezultiralo većim subvencijama za proizvode te povećanim socijalnim naknadama za nezaposlene i umirovljenike. S druge strane, prihodi su zabilježili značajan rast, posebice porezi na proizvodnju i uvoz, koji su u 2024. godini iznosili 16 473 milijuna eura, što je porast od 9,5 posto u odnosu na 2023. godinu. Tekući porezi na dohodak i bogatstvo porasli su za 12,6 posto, dosegnuvši 6 410 milijuna eura, dok su neto socijalni doprinosi narasli za 17,5 posto, iznoseći 9 835 milijuna eura.
Kamatni rashodi u 2024. godini iznosili su 1 319 milijuna eura, što je 1,9 posto više nego u 2023. godini, dok su rashodi kapitalnih transfera, uključujući plaćanja po garancijama i poticajnu stanogradnju, iznosili 84 milijuna eura, dodatno pridonoseći deficitu. Primarni deficit opće države, koji isključuje kamatne rashode, iznosio je -707 milijuna eura ili 0,8 posto BDP-a, što je značajno pogoršanje u odnosu na primarni suficit od 676 milijuna eura u 2023. godini.
Budućnost fiskalne politike Hrvatske
Smanjenje udjela javnog duga ispod Maastrichtskih kriterija pozitivan je korak za Hrvatsku, no rast proračunskog manjka ukazuje na potrebu za opreznim upravljanjem javnim financijama u budućnosti. Povećanje rashoda, posebice u kontekstu globalnih izazova poput energetske krize, zahtijeva uravnotežen pristup koji bi osigurao fiskalnu održivost uz podršku gospodarskom rastu. Nastavak rasta poreznih prihoda i socijalnih doprinosa može ublažiti pritisak na proračun, ali ključno je osigurati da rashodi ne rastu neproporcionalno. Hrvatska bi u narednom razdoblju trebala težiti daljnjem smanjenju duga i održavanju deficita unutar propisanih granica, čime bi se dodatno učvrstila njezina pozicija unutar eurozone.