Hrvatsko gospodarstvo posljednjih je godina velik dio investicijskog zamaha gradilo na europskom novcu, pa je pitanje usporavanja tog priljeva ujedno i pitanje buduće snage domaćih ulaganja. Ako priljev sredstava iz europskih fondova oslabi, investicijski ciklus u Hrvatskoj vrlo vjerojatno neće stati, ali bi mogao osjetno usporiti, osobito u infrastrukturi, javnim projektima i dijelu privatnih ulaganja koja ovise o bespovratnim potporama ili povoljnim izvorima financiranja.
Hrvatska je u ovom financijskom razdoblju raspolagala vrlo velikim europskim sredstvima, iz redovnog višegodišnjeg financijskog okvira i iz instrumenta za oporavak, što je omogućilo snažno financiranje prometne, komunalne, energetske i društvene infrastrukture, ali i dijela ulaganja privatnog sektora. Takav priljev nije bio važan samo zbog nominalnog iznosa, nego i zato što je smanjivao potrebu za skupljim domaćim financiranjem.