Digitalna zaštita djece u praksi se svodi na isto pitanje koje muči i roditelje i škole i regulatore: kako djeci omogućiti koristi interneta, a smanjiti rizike koji dolaze s preuranjenim ulaskom u svijet društvenih mreža, algoritama i neprimjerenog sadržaja. U Hrvatskoj se to pitanje posljednjih mjeseci prelilo i u saborsku proceduru kroz Prijedlog zakona o digitalnoj zaštiti djece, dok je Vlada u mišljenju od 2. ožujka 2026. godine poručila da prijedlog ne podržava jer se preklapa s postojećim europskim i domaćim pravnim okvirom i uvodi rješenja koja se, prema Vladi, ne mogu učinkovito provesti prije nego se izgradi infrastruktura za sigurnu provjeru dobi.
U srži prijedloga je ideja da se pristup društvenim mrežama za maloljetnike jasnije regulira i da platforme moraju provjeravati dob korisnika prije nego im omoguće korištenje usluge. Posebno se ističe obveza da davatelji društvenih mreža uvedu „učinkovitu provjeru dobi” tako da rezultat bude samo potvrda ispunjava li korisnik dobni uvjet, bez otkrivanja identiteta.