Što je najgore što se može dogoditi?, nepoznavanje i nekorištenje talenata pojedinaca, testirajte i istražite intuiciju

  • netinfo.hr
  • 13. srpnja, 2018

Što je najgore što se može dogoditi?

Suočeni s problemima, zapitajte se: “Što je najgore što bi se moglo dogoditi?”, pripremite se za prihvaćanje najgoreg, pokušajte ublažiti ono najgore.

Primjerice, Gil nije bio u stanju zakazati sastanak s Allenom, menadžerom nabave potencijalnog kupca. Zvao je, pisao pisma, čak mu je i “sjedio na pragu” , nije bilo uspjeha. Kolege su mu savjetovale da zaboravi Allena te vrijeme i energiju koristi za druge poslove. Međutim, Gil je bio tvrdoglav. Mora postojati način da privuče Allenovu pažnju. Doznao je kako će Allen govoriti na radionici vezanoj uz njihovo područje rada. “Budem ii išao na radionicu”, mislio je Gil, “mogu mu prići nakon govora, postaviti mu pitanja i zatim se predstaviti, tako da barem zna tko sam.”Njegovi voditelji prodaje i suradnici su ga odgovarali. “Tako će se naljutiti da nikad više neće progovoriti s nekim iz naše tvrtke.”

Ali onda se sjetio ovog načela. “Što je najgore što se može dogoditi? Neće poslovati s nama. To i nije tako strašno, budući da ni sada ne radi s nama, što znači da nemamo što izgubiti.” “Pripremite se prihvatiti najgore: Ako ne ostavim dojam na njega na sastanku, odustat ću od rada na tome zadatku. Potrudit ću se ostaviti dobar prvi dojam: pomnim planiranjem pitanja koja ću postaviti mogu pokazati kako sam zaista upućen u njegov posao i tako nadići njegovu nevoljkost da se sretne sa mnom.” Gil je riskirajući stigao do nedostupnog klijenta i započeo vrlo profitabilnu suradnju.

Nepoznavanje i nekorištenje talenata pojedinaca

Claudia i Dave bili su vrlo kreativni ljudi. Imali su mnogo dobrih ideja koje su rad u odjelu mogle učiniti bitno jednostavnijim za sve. Međutim, njihova je šefica Carla inzistirala na tome da se sve obavlja onako kako to oduvijek radimo.

Kad je Carlu šef ukorio zbog niske produktivnosti njenog odjela, zapjenila se: “Nisam ja kriva. Mojim ljudima jednostavno nije stalo do posla.” Da je iskoristila talente Claudije, Davea i nekih od ostalih suradnika, ne samo da bi njihovi savjeti unaprijedili produktivnost, već bi ljudima bilo stalo do posla, što bi donijelo još bolje rezultate.

Testirajte svoju intuiciju

Slučajevi liječenja vrlo su uzbudljivi za terapeute, jer ih koriste u svojoj praksi. 

Prije kraja predavanja Silva metode svaki polaznik dobiva priliku raditi na desetak slučajeva liječenja, i više ako želi. Polaznik dobiva ime i dob određene osobe koju ne poznaje, koja nije prisutna te koristi svoj um da bi osjetio kakve zdravstvene probleme ta osoba ima. Kada su u stanju dobiti informacije koje nisu dostupne tjelesnim osjetilima, ljudi znaju da su naučili koristiti svoju intuiciju. 

Koliko precizno polaznici tečaja Silva metode dijagnosticiraju zdravstvene probleme? U oko 80% slučajeva! Jednom kada se uvjere da su ispravno osjetili probleme neke osobe, zamišljaju tu osobu kao savršeno zdravu. 

Istraživanje intuicije 

Intuiciju je vrlo teško istraživati jer ljudski stavovi igraju važnu ulogu u komunikaciji. Konvencionalni znanstvenici žele vršiti istraživanja ne uzimajući u obzir stavove ispitanika. Još uvijek koriste modele ispitivanja primjerenije Newtonovoj fizici nego Einsteinovoj teoriji relativnosti. Bilo kako bilo, neka su istraživanja pokazala postojanje izvanosjetilne percepcije u kontroliranim uvjetima.

Jedno od najinteresantnijih istraživanja proveo je Cleve Backster, stručnjak za detektore laži, koji je u svom laboratoriju u San Diegu pokazao da čak i biljke odgovaraju na ljudske misli. Backster je prvi puta primijetio ovaj fenomen kada je priključio svoj detektor laži na zmajski cvijet. Želio je doznati da li biljka reagira na stres. Kada je odlučio kreirati stres paljenjem biljkinog lišća, na detektoru Iaži pokazala se snažna reakcija. Reakcija je došla kada je Backster pomislio na paljenje lišća! Nije je ni dotakao! Cleve može demonstrirati da vaše vlastite stanice reagiraju na vaše misli, čak i kada se nalaze kilometrima daleko od vas. On kaže da su bijela krvna zrnca posebno osjetljiva. 

Ali, količina uspjeha je relativna, ovisi o stavu osobe koja provodi istraživanje. Jedan drugi znanstvenik nije dobio nikakvu reakciju kada je zamišljao paljenje biljke. "Postoji razlika između pretvaranja i stvarne namjere", kaže Backster. "Taj znanstvenik nije stvarno mislio zapaliti biljku." 

PREDAJ ZAHTJEV